Većina roditelja podrazumijeva kako bi priprema za školu trebala obuhvaćati učenje čitanja, pisanja, računanja i sl., te često sami „forsiraju“ djecu na učenje istih. Navedene vještine djeci predstavljaju najmanji problem koji vrlo brzo svladaju polaskom u školu. Ukoliko dijete ima dobro razvijene predčitalačke (npr. glasovna analiza i sinteza na slova i na slogove, imenovanje riječi na zadani glas, prepoznavanje simbola slova i brojki i dr.) i grafomotoričke vještine (npr. pravilno držanje olovke, povlačenje jasne linije kao i povlačenje linije od točke do točke A do točke B, pravilno precrtavanje geometrijskih likova i dr.) bez velikog napora će usvojiti i vještine pisanja i čitanja. Poželjno je da dijete nauči n povezivati količinu i simbol broja, te dodavati i oduzimati za jedan broj do 10. Važno je razumijevanje pojmova klasifikacije po boji, obliku i sl., kao i usporedbe po dužini te širini. Sve navedeno, djeca svladavaju tijekom života, a najvažnije je zajedničko učenje djeteta kroz igru s roditeljima.
Za razvoj djeteta, pa tako i za prilagodbu djeteta na školu, važno je stvoriti motivirajuće okruženje u kojem se potiče stjecanje novih iskustava, aktivnost, radoznalost, igra i stvaranje.
Kako bi bilo spremno za školu, dijete mora biti spremno zdravstveno, tjelesno, psihomotorički, kognitivno (intelektualno), govorno, socioemocionalno i motivacijski.
Ukupna zrelost djeteta nužna za uspješan polazak u školu, promatra se kroz:
• fizičku zrelost
• intelektualnu zrelost
• emocionalnu i socijalnu zrelost
• samostalnost
Fizička zrelost najviše se očituje kroz razvoj fine motorike:
• ispravno i sigurno rabi olovku- ako još uvijek ne drži pravilno olovku možete potražiti u papirnici držač za ispravak hvata olovke
• točnije izrezuje jednostavnije oblike
• preslikava romb, crta dijagonalu
• crta slova i brojke po uzoru, a može napisati svoje ime velikim slovom
Emocionalna i socijalna zrelost podrazumijeva da je dijete steklo stanovitu stabilnost i kontrolu. Treba posjedovati određenu toleranciju na frustraciju i suzdržavati se od naglih emocionalnih izljeva.
Dijete bi trebalo imati pojam o sebi te znati svoje osobne podatke (ime, prezime, dob, adresu, ime i zanimanje roditelja…)
Dobar start u školi ima dijete koje:
• ima dobru sliku o sebi,
• zna se zauzeti za sebe,
• zna rješavati probleme i sukobe,
• se ponosi uspjehom,
• podnosi neuspjeh,
• pomaže i dijeli s prijateljima,
• zna se dogovarati i pridržavati pravila,
• s upornošću završava što je započelo...
Pod intelektualnom zrelosti se podrazumijeva sljedeće:
• imenovanje barem osam boja i nijansu jedne boje
• orijentaciju u vremenu i prostoru (danas, jučer, sutra; dani u tjednu; doba dana, lijevo- desno, ispred- iza….)
• potpuno usvojen pojam godišnjih doba
• razlikovanje količinskih odnosa (više- manje- jednako)
• sposobnost klasifikacije (domaće životinje, voće, povrće, vozila…)
• razvrstavanje po klasama (prema boji, obliku, veličini…)
Obilježja govorne razvijenosti predškolskog djeteta:
• razumijevanje velikog broja riječi, te upotreba većeg dijela tih riječi u vlastitom govoru
• pravilnan izgovor svih glasova, bez izostavljanja ili zamjenjivanja glasova
• pravilno koristi jednine i množine, te glagolskih vremena
• rečenice su sve složenije i duže
• u prepričavanju priče ne navodi samo glavne događaje, nego i detalje
• prepričavanje kraćih događaja ili priče u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak
• verbalno definiranje jednostavnih pojmova (npr. što je stolica?)
Vrlo važan segment su predčitalačke vještine
• Potpuna razvijenost predčitačkih vještina (raspoznavanje glasova u riječi) – omogućuje glatko i lako usvajanje čitanja
• Najvažnije: razvijen govor i glasovna osjetljivost
• Procesi uključeni u čitanje:
– raščlanjivanje u glasove (analiza: A-n-a)
– uparivanje slova i glasa - kritična faza
– povezivanje glasova u riječ (sinteza: Ana)
Korisne govorno-jezične igrice koje potiču predčitačke vještine:
• prepoznavanje suprotnosti (veliko–malo, crno–bijelo, usko–široko, glasno–tiho, visoko–nisko, brzo–sporo...)
• poznavanje lijevog i desnog (Dotakni lijevom rukom desno uho)
• poznavanje položaja i odnosa - stavi olovku ispred/iza/pored knjige!
• prepoznavanje glasova u riječi MAČKA
• Što čuješ kada kažem Š-K-O-L-A ?
• Reci rečenicu na drugi način.
• Sastavljanje priče prema slici ili seriji slika.
• Pronalaženje rime (kruh-majmun-duh)
• Igra «kaladont» (reci riječ na završno slovo)
• Definiranje razlika: jaje–kamen; brod–autobus; daska–staklo
• definiranje sličnosti: kruška i jagoda; leptir i muha…
• Što sve u ovoj prostoriji počinje na glas S?
• Nabroji tri životinje koje počinju na glas M?
• Što sve možemo kupiti u trgovini na glas K?
Predlažemo slijedeću literaturu za roditelje:
M. Čudina – Obradović: "Igrom do čitanja". Školska knjiga, Zagreb, 1996.
• M. Čudina Obradović: Matematika prije škole, Zagreb, Šk. knjiga
• M. Čudina Obradović: Čitanje prije škole, Zagreb, Šk. Knjiga
• H. Likierman, V.Muter: Pripremite dijete za školu, Zagreb, Ostvarenje
• P. Stamer-Brandt: 55 savjeta kad vašem djetetu treba SAMOPOUZDANJA, Rijeka,
Andromeda
• A.Suncov: Pažnja! Razvijajmo pažnju u igri, Zagreb, Planet Zoe
• S. Philipps: Predvježbe pisanja – Igre olovkom, Jastrebarsko, Slap
Logopedska literatura:
• I.Herljević, I.Posokhova: Govor, ritam pokret, Zagreb, Ostvarenje
• I. Posokhova: 145 logopedskih igara, Planet Zoe, Buševac
• K. Puškarić: Kad glasovi zapinju, Foma, Zagreb.
• G. Osmanova: 150 igara prstićima za razvoj fine motorike i govora, Planet Zoe, Buševac
• T.Tkačenko: Velika knjiga aktivnosti i vježbi za razvoj govora (Velika knjiga aktivnosti i vježbi za razvoj fine motorike), Planet Zoe, Buševac
Pripremile: odgojiteljice Sanja Hajsek i Andrea Ćapin
