Kašnjenje prve riječi

Najintenzivniji razvoj jezika i govora događa se u prve tri godine života, kada dijete prođe faze od prvog krika, glasanja, do potpunog sudjelovanja u razgovoru u kojem može izraziti svoje potrebe, osjećaje, stavove. Taj se razvoj odvija po predvidivim etapama.

Predgovorno razdoblje – od rođenja do 9.mjeseca života

Govorno razdoblje

• obilježava pojava prve riječi sa značenjem od 9. do 15.mjeseca života 
• prve rečenice javljaju se od 18.-24.mjeseca života
• naglo širenje rječnika i usvajanje gramatičnosti od 2.-3. godine života

Da bi dijete ovladalo govorom treba postojati organska osnova za razvoj govora, a to prije svega podrazumijeva : 

• uredan sluh 
• dobro zdravlje 
• uredan intelektualni razvoj
• uredno razvijeni govorni organi
• poticajno okruženje

Među djecom postoje velike razlike u pogledu ovladavanja govorom, jer neka djeca na svoj prvi rođendan već govore kratkim rečenicama, dok druga to ne čine niti na drugi. Ipak,većina djece progovara u tom razdoblju. Ponekad se može desiti da dijete od pune dvije godine ne govori ili govori tek nekoliko u pravilu loše artikuliranih riječi. Razumije li dijete veći dio jednostavnih verbalnih naloga u vezi s predmetima i osobama iz svoje najbliže okoline (npr. "Daj mi žličicu!"," Pokaži gdje je mama!", zna pokazati tri do četiri mjesta na tijelu koja odrasli imenuje), ono najvjerojatnije nema teškoća u racepciji govora pa će se i izražajna strana govora vjerojatno doskora razviti. Kada su sposobnosti djeteta da razumije govor ili da govori znatno ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni razvoj, tada govorimo o kašnjenju u razvoju govora.

Kašnjenje veće od 6 mjeseci može se očitovati i u razumijevanju i u govoru u različitom stupnju : od nerazumijevanja jednostavnih govornih naloga do nesposobnosti razumijevanja složenih gramatičkih struktura. Dijete u dobi od godine i pol dana već bi trebalo razumijeti mnogo toga-svakodnevne rečenice, a i situacijski mnogo više. Dijete koje ne razumije govor i ne govori, ponašat će se drugačije od ostale djece, jer će svoje potrebe i želje izražavati ekstremnim ponašanjem-plačem,vriskom i sl., te će u svojoj komunikaciji upotrebljavati geste i izražavati se mimikom. Što je dijete s takvim stupnjem govornog oštećenja starije,ponašanje će biti manje primjereno njegovoj dobi (povučenost, agresivnost).

Kad roditelji posumnjaju na takva zaostajanja u razvoju govora svog djeteta trebali bi se odmah obratiti stručnjaku logopedu, radi utvrđivanja uzroka kašnjenja u govoru, te mogućnošću upućivanja specijalistima da se otklone neke sumnje koje bi mogle biti uzrok kasnijem progovaranju djeteta. Od stručnjaka roditelji će dobiti informacije i savjete za poticanje jezično govornog razvoja kroz svakodnevne interakcije s djetetom. Pravodobno traženje pomoći, nakon čega slijedi dijagnosticiranje i otkrivanje uzroka u govornom razvoju , može pomoći otklanjanju uzroka ili barem ublažavanju poremećaja. Treba znati da svaki poticaj, pa bio on i mali, daje veću šansu da dijete ima što uredniji govorno- jezični razvoj.

Obratite pažnju, ako vaše dijete pokazuje:

• zakašnjelo kanoničko brbljanje („ma-ma“) 
• izostanak razumijevanja govora (receptivnog govora), 
• probleme s uspostavljanjem združene pažnje (pojava da dijete zajedno s roditeljem združuje pažnju na nekom predmetu, pojavi) 
• odsustvo kombinatoričke i simboličke igre.

SAVJETI ZA RODITELJE 

• Uzvraćajte vašoj bebi/djetetu vokalizacijom – uđite u vokalnu igru s vašim djeteom izmenjujući rane „guuu“ i „gaaa“ i sve druge vokalizacije. 
• Imenujte predmete – igračku, predmet koji koristite, na koji dijete obraća pažnju označite riječima kako bi beba/dijete to dvoje povezala. Koristite kratke rečenice. 
• Imenujte radnje – dok vas beba/dijete promatra kako nešto radite kratkom rečenicom opišite vašu radnju. Isto tako dok beba/dijete nešto pokušava opišite i njene radnje (npr. „Uzela si lopticu“.) 
• Čitajte i istražujte slikovnice - slikovnice su izvrsna prilika za učenje slušanja, razvijanje govora. 
• Pričajte s vašom bebom/djetetom – za razvoj govora važna je izloženost jeziku, iako ne očekujete da vam beba odgovara riječima, uz simuliranje razgovora u kojem vi nešto kažete, napravite pauzu koja označava vrijeme za bebin odgovor, te dalje nastavljate, dijete usvaja dinamiku razgovora „ja-ti“. 
• Znakujte i koristite geste u komunikaciji - korištenje znakova iz znakovnog jezika za bebe izvrstan je alat za poticanje govora malih beba ili starije djece koja imaju teškoća u govoru i komunikaciji. 
• Pjevajte pjesmice uz koje se krećete, koristite pokret - gestikulirate (npr. „Kad si sretan“), pjevajte brojalice uz pokret 
• S bebama koristite majčinski govor - to je uobičajen način kako razgovaramo s bebama, u kraćim rečenicama, s višim tonovima, pjevnije. Bebe radije slušaju kada im se tako obraćamo, u odnosu na naš uobičajeni govor 
• Kod starijih beba i male djece potaknite imitaciju svakodnevih radnji (npr. kako pričamo na telefon) i simboličku igru (igra "kao da", kada neki predmet predstavlja nešto drugo, npr. kutija je krevet za lutku).